sr Crnogorski en English
slajd_4.jpeg
Image is not available
Image is not available
Image is not available
slajd_4.jpeg
slajd_1.jpeg
Image is not available
slajd_1.jpeg
slajd_5.jpeg
Ekipa koja je
spasila brojne živote!
slajd_5.jpeg
slajd_6.jpeg
slajd_6.jpeg
slajd_2.jpeg
Image is not available
slajd_2.jpeg
slajd_7.jpeg

Ekipa hitne pomoći na intervenciju izlazi sa sirenom i rotacionim plavim svijetlom! Molimo sve učesnike u saobraćaju da poštuju ova obilježja i prvenstvo prolaza!

slajd_7.jpeg
previous arrow
next arrow

Aktuelnosti

Hitna medicinska pomoć (HMP) podrazumijeva hitno medicinsko zbrinjavanje osoba kojima je zbog bolesti, stradanja ili povrede neposredno ugrožen život, pojedini organ ili dijelovi tijela – odnosno kod kojih bi u kratkom vremenu moglo doći do životne ugroženosti – a u cilju maksimalnog skraćenja vremena od nastanka hitnog stanja do početka liječenja, odnosno do upućivanja na daljnje liječenje.

zavod

Analiza rada službi hitne medicinske pomoći pokazala je da je odnos između hitnih medicinskih slučajeva i onih koji to nisu 20%:80% u korist slučajeva koji nisu hitni, a što je rezultat uvreženog mišljenja da hitna medicinska služba radi sve - od pregleda grla, ispiranja ušiju i kontrole krvnog pritiska do sklanjanja beskućnika i alkoholičara sa ulice itd… Zbrinjavanjem stanja koja nisu hitna oduzima se mogućnost timu hitne medicinske pomoći da izađe na neophodnu intervenciju, te se time umanjuje šansa za izlječenje i preživljavanje onih kojima je pomoć u tom trenutku nužna.

Zato je veoma znati da treba da pozovete hitnu pomoć samo u stvarnim hitnim stanjima (stanja koja neposredno i direktno ugrožavaju život i zdravlje povrijeđene ili oboljele osobe).

Broj hitne medicinske službe 124.

Hitno pozvati ljekara ako se javi:

  • Iznenadna pojava jakog bola;
  • Oštar bol u grudima, ili u stomaku;
  • Uporan, jak bol iza grudne kosti, koji ne reaguje na ljekove i traje duže od 5 minuta (može da bude predznak srčanog infarkta);
  • Bol koji se širi prema lijevoj ruci, praćen otežanim disanjem, preznojavanjem, mukom, gađenjem i povraćanjem. Sažvakati jedan aspirin, postaviti se u polusjedeći položaj, odmah pozvati ljekara;
  • Kod mladih osoba prilikom uočavanja bola u grudima, naročito ako se čuje otežano disanje (čujno na daljinu - krkljanje), misliti na plućni edem - bolest koja ugrožava život bolesnika. Umiriti bolesnika, postaviti ga u udoban sejdeći položaj, odmah pozvati ljekara;
  • Jaka glavobolja (najjača do sada) može biti simptom aneurizme (proširenja arterije u mozgu);
  • Sa jakim bolovima u trbuhu se odražava prsnuće trbušne arterije, upala slijepog creva itd;
  • Kod žena u fertilno doba - nesnošljiv bol u donjem trbuhu koja je povremeno praćena i vaginalnim krvarenjem van menstrualnog ciklusa ukazuje na pobačaj ili na vanmateričnu trudnoću. Često bolesnice nisu ni svjesne da su trudne, i u ovom slučaju je neophodna hitna intervencija ljekara;
  • Trnjenje, opšta slabost, ograničena pokretljivost polovine tijela, lica, promjene u govoru, promjene u disanju, nejednake zjenice su simptomi moždanog udara. S obzirom da ovi simptomi nisu praćeni bolovima, često im se ne pridaje značaj. Znaci mogu privremeno i da se smanje. U pozadini je obično ugrušak krvi, koji je dospio u moždani krvotok i fizički onemogućava normalan protok krvi u mozgu. Iznad 65 godina moždani udar nije rijedak slučaj.

Povrijeđene u saobraćajnoj nezgodi vozilo hitne medicinske pomoći automatski unosi na urgentno odjeljenje bolnice. Ako je neko povrijeđen u kući, zvati ljekara u slučaju:

  • Povrede glave, gubitka svijesti (može doći do povrede krvnog suda u mozgu što daje simptome nakon nekoliko sati);
  • Ukoliko je došlo do jačeg krvarenja;
  • Ukoliko je povrijeđeni ekstremitet otečen, deformisan (ne može da stane na nogu, ne može da diže sa rukom) misli se na prelom, uganuće. Imobilisati i pozvati dežurnu službu hitne pomoći.

Ukoliko dolazi do pogoršanja stanja hroničnog bolesnika, npr:.

  • Astmatični napad, gušenje ne popušta na uobičajenu dozu ljekova, ne povećati dozu lijeka samoiniciativno, nego zvati ljekara;
  • Srčani bolesnici, dijabetičari, epileptičari moraju biti obučeni, znati do koje mjere mogu sami sebi pomoći i kada treba da pozovu stručnu pomoć;
  • Kod naglo pogoršanog stanja liječenih psihijatrijskih bolesnika (shizofreničari, depresivni bolesnici, manijako-depresivni bolesnici...) kada ugrožavaju svoje i tuđe zdravlje, postaju opasni za okolinu - zatražiti ljekarsku pomoć;
  • U slučaju sumnje ili potvrđene upotrebe narkotika;
  • Kod trovanja ili sumnje na trovanje (voditi računa da se otrov ne baci, da se povraćeni sadržaj ne otkloni do dolaska ljekara). Od ranog prepoznavanja otrova zavisi ishod liječenja. Nemojte se iznenaditi ako ljekar ponese sa bolesnikomdo bolnice i bočicu otrova na koju se sumnja;
  • Krizne situacije kada prijeti opasnost samoubistva - hitno pozvati ljekara.

Situacije kada ne treba oduzeti vrijeme dežurnog ljekara od bolesnika čije oboljenje zahtijeva hitnu intervenciju (može da čeka do sjutra)

  • U slučaju manje infekcije, nazeba ostanite u krevetu, skidajte povišenu tjelesnu temperaturu po potrebi. Izuzetak u slučaju gušenja, nemogućnost gutanja;
  • Kod manjih povreda pružiti samopomoć ili prvu pomoć. Izuzetak - jače krvarenje koje se ne zaustavlja ni posle pružanja prve pomoći. Ugrizi (psa, mačke, lisice...) zahtijevaju ljekarsku pomoć;
  • Bol poznatog porijekla (i ranije sam imao slične tegobe) kao što su bol u krstima, glavobolja, menstrualni bolovi itd;
  • Problemi varenja (neugodna opstipacija, proliv, povraćanje koji nisu praćeni visokom tjelesnom temperaturom) ne pripada dežurnom ljekaru hitne medicinske pomoći, sem ako nije praćena krvarenjem i naglom nadutošću trbuha. Nadoknadite tečnost, ostanite u krevetu a dan nakon se javite Vašem ljekaru;
  • Ako su vam nestali ljekovi - uvijek držite minimalnu rezervu ljekova, to se naročito odnosi na insulin i ljekove za srce;
  • Ukoliko želite odgovor na pitanje u vezi vašeg zdravstenog stanja, to tražite od vašeg ordinirajućeg ljekara. Ljekar hitne medicinske pomoći za to nema vremena, niti će da sudi o postavljenoj dijagnozi i o dosadašnjoj terapiji. Njegov zadatak je hitno zbrinjavanje bolesnika.

A na kraju svako treba sam da odluči hoće li pozvati dežurnu službu hitne medicinske pomoći ili ne. Odluka nije laka. Ukoliko ste u nedoumici - pozovite ljekara. Ukoliko je situacija teška, svaki sekund je važan. Ako ste nepotrebno pozvali ljekara - niste prvi kome se to desilo.

Nešto nije u redu? Ne osjećate se dobro, treba da se obratite ljekaru. Da li to činiti odmah? Svako sebe ili svoje članove porodice poznaje bolje od ljekara. Ako ste neodlučni, nemojte vagati već pozovite ljekara.

Pokušajte definisati vaše tegobe

  • Predlažemo da ocijenite bol (skala od jedan do deset);
  • Kada su počele tegobe?
  • Navedite ljekove koje uzimate;
  • Koje bolesti ste preležali?

Dežurni zdavstveni radnik hitne medicinske pomoći odreduje prioritete. Prednost ima bolesnik, koji je u najkritičnijem zdravstvenom stanju - procjenjuje se na osnovu Vaših odgovora. Najčešća pitanja su:

  • Na šta se žali?
  • Kad je počelo?
  • Da li je počelo naglo?
  • Koje ljekove uzima?
  • Godine starosti
  • Adresa stanovanja
  • Ime i prezime

Nikad ne činiti!

U želji da stignete do ljekara što prije kad vam je loše, nemojte sami sjesti u kola, ne vozite kada ste bolesni (nervozni, imate povišenu tjelesnu temperaturu, muku, gađenje, povraćanje). Usput vaše zdravstveno stanje može da se pogorša. Samim tim i rizik izazivanja saobraćajne nezgode je veći.

U cilju sprječavanja lažnih poziva traži se i ime onoga ko je zvao hitnu pomoć, kao i broj telefona sa koga je pozvao. Svi razgovori se snimaju.

Svake godine visoke temperature utiču na zdravlje mnogih ljudi, posebno starijih, djece, ljudi koji rade na otvorenom i hroničnih bolesnika. Vrućine mogu prouzrokovati iscrpljenost i toplotni udar, te mogu pogoršati postojeća stanja, poput kardiovaskularnih, respiratornih, bubrežnih ili mentalnih bolesti. Štetni učinci vrućina na zdravlje u velikoj se mjeri mogu spriječiti dobrom javnozdravstvenom praksom.

visoke tempjpg

Građanima preporučujemo da izbjegavaju boravak na suncu u najtoplijem dijelu dana (10-17 časova) a to se naročito odnosi na djecu, trudnice, starije osobe i hronične bolesnike.  Međutim, ukoliko morate da idete napolje, kako ne biste kolabirali sa sobom nosite nešto slano, nešto slatko i obavezno flašicu vode. Obucite laganu garderobu od prirodnih materijala, stavite naočare za sunce i šešir. 

Važan je unos dovoljne količine tečnosti, ali ne naglo. Preporučuje se lagana ishrana, naročito voće i povrće a alkohol i napitke s previše kofeina i šećera treba izbjegavati.

Takođe, izbjegavajte naporan fizički rad, ukoliko morate naporno da radite činite to u ranim jutarnjim časovima. Ne ostavljajte djecu ili životinje u parkiranom vozilu.

Preporučuje se redovno korišćenje krema sa zaštitnim faktorom od štetnog UV zračenja. Naročitu brigu valja posvetiti novorođenčadi i maloj djeci. Za njih treba koristiti zaštitne kreme s najvećim faktorom.

Tuširajte se ili kupajte u mlakoj vodi. Starije osobe i bolesnike koji žive sami treba posjetiti barem jednom dnevno. Ako uzimaju ljekove, provjerite s doktorom koji ih liječi kakav uticaj ti ljekovi mogu imati na termoregulaciju i ravnotežu tečnosti u tijelu. Svi hronični bolesnici treba da redovno uzimaju svoju terapiju.

Pomoć treba tražiti ukoliko su prisutni vrtoglavica, malaksalost, povraćanje, tjeskoba ili izrazita žeđ i jaka glavobolja – tada bi trebalo bi da što prije odete u hladniji prostor i mjerite tjelesnu temperaturu.

Ukoliko imate bolne grčeve, najčešće u nogama, rukama ili stomaku, često nakon provedenog rada ili vježbe u vrlo vrućem vremenu - smirite se i legnite u rashlađenu prostoriju i pijte tečnost koja sadrži elektrolite , a u slučaju da grčevi ostanu prisutni duže od jednog sata - potrebna je medicinska pomoć. Savjetujte se sa ljekarom u slučaju drugih tegoba ili ako opisane tegobe duže traju.

 

Vršilac dužnosti direktora Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Vuk Niković gostovao je u Jutarnjem prograu RTCG. On je tom prilikom kazao da radi na tome da poboljša imidž te ustanove i da se mladi ljekari koji odlaze iz Hitne pomoći zadrže i ostanu da rade. Istakao je i da je prije mjesec dana, kada je stupio na dužnost, zatekao nefunkcionalan sistem kao i skromnu opremu koja se mora mijenjati.

nikovic

Niković je rekao je da je sistem hitne medicinske pomoći bio nefunkcionalan, da je kadar dosta star i da mladi ljekari odlaze iz Hitne pomoći.

“Uvijek mladima govorim da mladi treba da odu na regionalne kongrese i da vide koliko ljekara radi u Hitnoj medicinskoj pomoći, dok naši odlaze iz nje”, istakao je Niković.

On naglašava da je imidž hitne medicinske pomoći na nezavidnom nivou.

“Ranije su u hitnoj pomoći radile perjanice našeg zdravstva, a onda je naišao je čudan trend da su nam čak i specijalisti pošli”, kazao je on.

Istakao je da se to mora mijenjati.

“Čak i sa skromnim resursima možete da napravite da zdravstvena usluga bude na nivou i čak bolja nego u državama regiona”, kazao je Niković i dodao da treba zadržati kadar i ljudima reći da nije strašno raditi u Hitnoj medicinskoj pomoći.

On je dodao da želi da ispravi neke stvari koje su njemu smetale dok je bio u procesu rada.

“Morate vratiti imidž ustanovi. Ne možemo više dozvoliti da nas gledaju kao servis za transport pacijenata od mjesta A do mjesta B. to rade ljekari, ljudi koji su se godinama edukovali, ne da transportujemo, već da radimo svoj posao”, kazao je on.

Kaže da je ustanova opremljena skromno i da moraju biti opremljeniji.

"Ne možemo na ovakav način opremljeni ići u Evropu ili bilo gdje. Na taj način iscrpljujemo kadar. Moramo Zavod hitne medicinske pomoći izdići na veći nivo", istakao je on.

(RTCG)

Ministarka zdravlja drJelena Borovinić Bojović zvanično je posjetila Zavod za hitnu medicinsku pomoć. Ona je tom prilikom istakla da je jedan od osnovnih ciljeva otvaranje jedinica hitne medicinske pomoći u opštinama Tuzi, Petnjica, Šavnik, Plužne i Gusinje.

Posjeta ministarke Borovinić Bojović

“Zavod za hitnu medicinsku pomoć jedna je od najvažnijih karika zdravstvenog sistema Crne Gore i naš osnovni zadatak i cilj jeste da ga maksimalno i onoliko koliko je moguće unaprijedimo, omogućimo građanima još bolju, kvalitetniju i prevashodno bržu zdravstvenu uslugu”, kazala je nakon posjete ministarka zdravlja dr Jelena Borovnić Bojović.

V.D direktora Zavoda za hitnu medicinsku pomoć dr Vuk Niković, izrazio je očekivanje da će u narednom periodu kvalitet usluga, uz puno razumijevanje Ministarstva zdravlja, uspjeti da podignu na veći nivo.

“Hitna pomoć bi trebalo da bude reprezantitvna organizaciona jedinica u sistemu zdravstva, jer bez hitne pomoći jedan zdravstveni sistema apsolutno ne može da funkcioniše. Nadam se da ćemo u narednom periodu ostvariti dobru saradnju, posebno zahvaljujući činjenici da je uvažena ministrica ovdje radila i apsolutno razumije proces rada i probleme sa kojima smo ušli kao menadžment u ovu priču”, kazao je dr Niković.

Prim. M. Sci. Dr med. Vuk Niković, specijalista urgentne medicine VD je direktora Zavoda za Hitnu medicinsku pomoć Crne Gore

Dr Vuk Nikovic

 

Dr Vuk Niković rođen je 24.05.1974. godine u mjestu Plužine, Crna Gora. Živi i radi u Podgorici, Crna Gora.

Osnovnu školu je završio u Plužinama 1989. godine, a Srednju Medicinsku školu u Podgorici 1993. godine.

Medicinski fakultet u Kragujevcu, Srbija, završio je 2000. godine. Dalje obrazovanje i usavršavanje Specijalizaciju iz Urgentne medicine, završio je na Medicinskom fakultetu u Beogradu 2011. godine, čime je stekao zvanje Specijalista urgentne medicine. Magistar menadžmenta u zdravstvu, Fakultet za menadžment.

Radna biografija: Kao ljekar u Domu zdravlja Kragujevac, KC Kragujevac radio 2000.- 2001. godine, zatim na Vojno Medicinskoj Akademiji (VMA) Beograd Srbija 2001.- 2002. godine. Zaposlen u Hitnoj medicinskoj pomoći u Podgorici od 2002. godine.

Kao Predavač po pozivu učestvovao je na međunarodnim kongresima i držao predavanja po temi: Terapijska hipotermija, Protokoli i to: 2010. godine, Kongres urgentne medicine Niš; 2010. godine, Sekcija urgentne medicine Bijeljina;repiblika Srpaska, BiH 2010. godine, KC Srbije, Koronarna jedinica, predavač specijalizantima urgentne medicine, 2013. godine, Kongres urgentne medicine Šabac Tema: Mitovi i činjenice o urgentnoj medicini 2012. godine, Kongres urgent medicine Jagodina, Tema: Organizacija traume u masovnim nesrećama. 2015. godine, Zlatibor. Tema: Značaj urgentne medicine u organizaciji zdravstvenog sistema jedne države. 2018. godine, Kongres urgentne medicine, Uzbekistan,Taskent. 2019. godine, Kongres Hitne pomoći, 120 godina postojanja hitne medicinske pomoći u Rusiji, Sankt Peterburg, Rusija.

Postignuti rezultati: U zvanje Primarijusa, odlukom Ministarstva Zdravlja Crne Gore, izabran je 2017. godine. Do sada ima objavljenih 30 stručno naučnih radova na referentnim stručno medicinskim časopisima 13 na SciList, 1 Medline... Recenzent za Aritmološki časopis ,,Arrhythmia & Electrophysiology Review,, Ljekar od povjerenja Njemačke Ambasade Ljekar Američkog mirovnog korpusa (The United States Peace Corps Montenegro) 2 Studijski boravci (usavršavanja): 2005. godine, Hitna medicinska pomoć Beograd; 2005. godine, Trogir Hrvatska, Dispečerstvo u hitnoj medicinskoj pomoći; 2010. godine, Ultrasonografija KC Srbije . 2009. 2012. 2016. 2019. godine boravio na stručnom usavršavanju na Univerzitetskoj klinici za hitnu medicinsku pomoć u Beču -Austrija, AKH, Urgentna Kardiologija,Urgentni ultrazvuk, Hipotermija, Organizacija Hitne medicinkse pomoći, Prehospitalni protokoli za ACS 2015. godine, Stručno usavršavanje u Izraelu, grad Haifa, na poslovima: Organizacija traume u masovnim nesrećama. Ostale aktivnosti: članstvo u važnijim međunarodnim i domaćim savezima, udruženjima, asocijacijama i redakcijama.

Plaketu za najboljeg ljekara Hitne medicinske pomoći Dom Zdravlja Podgorica dobio je 2006 godine.

Adresa

Menadžment Zavoda:

Vaka Đurovića bb

81000 Podgorica

Crna Gora

Kontakt

Menadžment Zavoda:

Telefon: +382 (0)20 226 081

Fax: +382 (0)20 226 082

e-mail: kontakt@zhmp.me

PIB: 02779773

© 2021 JZU Zavod za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore - Sva prava zdržana