sr Crnogorski en English
slajd_4.jpeg
Image is not available
Image is not available
Image is not available
slajd_4.jpeg
slajd_1.jpeg
Image is not available
slajd_1.jpeg
slajd_5.jpeg
Ekipa koja je
spasila brojne živote!
slajd_5.jpeg
slajd_6.jpeg
slajd_6.jpeg
slajd_2.jpeg
Image is not available
slajd_2.jpeg
slajd_7.jpeg

Ekipa hitne pomoći na intervenciju izlazi sa sirenom i rotacionim plavim svijetlom! Molimo sve učesnike u saobraćaju da poštuju ova obilježja i prvenstvo prolaza!

slajd_7.jpeg
previous arrow
next arrow

Aktuelnosti

Stanje voznog parka Hitne medicinske pomoći je loše, ali će do kraja godine imati 12, 13 novih automobila, kazao je vršilac dužnosti direktora Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Vuk Niković. On je istakao da je odlazak ljekara iz tog dijela zdravstvenog sistema problem koji se krio prethodnih 10 godina. Dodao je i da Hitnu pomoć niko ne može ugasiti, ali da će se dešavati reorganizacije u cilju bolje zdravstvene zaštite.

vuk niković

 
 Niković je za Jutarnji program TVCG kazao da je trend odlaska ljekara iz Hitne medicinske pomoći tajna koja je čuvana 10 godina.

“Ja sam kao ljekar u posljednjih 10 godina kritikovao i govorio da je to jedan trend koji je prepoznat i u regionu. Mene je dopala nezahvalna dužnost da pokušam vratiti imidž ustanove koji je po mom dubokom uvjerenju poljuljan. Danas postoji trend da ne treba raditi u Hitnoj pomoći”, kazao je on.

Smatra da će morati da rasporede resurse, da ih organizuju, a ne ukidaju.

Govoreći o nedavnim informacijama o gašenju jedinice hitne pomoći u Golubovcima, on je kazao da da je to bio pokušaj u dogovoru sa Ministarstvom da postojeće resurse organizuju na najbolji način kako bi svaki građanin Podgorice i Golubovaca dobio na vrijeme pomoć.

“Svi znamo da je hitnu pomoć nemoguće ukinuti. Mi moramo da raspodijelimo ljudske resurse koje u jednom momentu nijesmo imali, a kasnije smo u dogovoru s ministarstvom ljude koji su dobili specijalizacije odgodili za april. Niko nikad ne može ukinuti hitnu medicinsku pomoć. Međutim u jednom momentu ćemo morati da raspodjeljujemo sredstva u skladu sa situacijom”, kazao je Niković.

Ističe da je stanje voznog parka izuzetno loše.

“Na teritoriji Crne Gore imamo 21 jedinicu Hitne pomoći, četiri treba da se otvore do kraja godine. Vozni park je u lošem stanju. Ako vam se desi da vam Hitna pomoć kaže da ne može izaći na teren, moguće je da im je automobil pokvaren. Mi se trudimo da to za sada funkcioniše na zavidnom nivou, a nadamo se da ćemo do kraja godine imati 12, 13 automobila”, kazao je on.

Zavod za Hitnu medicinsku pomoć, kaže on, bilježi povećan broj pacijenata koji se javljaju sa simptomima kovida 19 i svi su pregledani na adekvatan način.

Takođe, istakao je da su ove godine imali manje intervencija na Sea Dance festivalu u odnosu na prethodne.

(RTCG)

Zavod za hitnu medicinsku pomoć i Turska agencija za saradnju i razvoj (TIKA) ostvarili su prvi korak ka saradnji koja će označiti početak zajedničkog rada na projektima koji su od opšteg značaja za Hitnu pomoć ali i cjelokupni zdravstveni sistem Crne Gore na korist svih građana naše države. Iako je TIKA ranije sarađivala sa Ministarstvom zdravlja i podržala mnogobrojne projekte u oblasti zdravstva, ovo je prvi put da je ostvarena komunikacija između Zavoda za HMP i Turske agencije.

TIKA logo

Naime, u petak, 20. avgusta tekuće godine, v.d. direktora Vuk Niković sa saradnicima održao je sastanak u prostorijama kancelarije za koordinaciju programa TIKE. V.d. direktora je predstavio ideje o razvoju Zavoda i budućim projektima koji bi omogućili adaptaciju i opremanje jedinica ZHMP na sjeveru Crne Gore a u čemu TIKA predstavlja snažnog i od izuzetnog značaja međunarodnog partnera čija bi podrška omogućila osavremenjavanje Zavoda i poboljšala kvalitet pružanja zdravstvene zaštite i uslova rada u jedinicama Zavoda.

Predstavnici TIKE upoznali su v.d. direktora Zavoda i njegove saradnike sa radom agencije i informisali o projektima koje su realizovali u prethodnom periodu u Crnoj Gori, ističući i da je najviše donacija i edukativnih sadržaja ostvareno u oblasti zdravstva, obrazovanja i poljoprivrede.

Oni su izrazili spremnost da bliže sarađuju sa Zavodom na projektima čija će realizacija otpočeti početkom naredne budžetske godine.

Na sastanku je diskutovano o saradnji u vezi sa adaptacijom jedinica ZHMP na sjeveru Crne Gore, ali i donacijama medicinskih sredstava, vozila kao i edukacije iz oblasti pružanja prve pomoći. Predstavnici TIKE istakli su i svoju koordinatorsku funkciju, čime bi omogućili umrežavanje Zavoda za hitnu medicinsku pomoć sa relevantnim srodnim turskim institucijama, ali i nevladinim organizacijama. Na sastanku je dogovoreno da se saradnja formalizuje podnošenjem zahtjeva sa preciznim informacijama o projektima koje bi Zavod realizovao uz podršku TIKE. 

Obavještavamo građane da je punkt Zavoda za Hitnu medicinku pomoć u gradskoj opštini Golubovci, koji funkcioniše u okviru jedinice za HMP Podgorica, privremeno isključen iz procesa rada, počev od 17. 08. 2021. godine.

hitna pomoć golubovci

Punkt HMP u Golubovcima trenutno nije u procesu rada zbog organizacionih potreba jedinice HMP u Podgorici.

Medicinski timovi jedinice ZHMP u Podgorici će u skladu sa organizacionom strukturom i kadrovskim potencijalom uredno pružati medicinske usluge građanima gradske opštine Golubovci. Ujedno obavještavamo građane da će punkt Zavoda u Golubovcima biti stavljen u funkciju čim se za to stvore uslovi.

Zavod za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore obavještava sve građane Opštine Petnjica da je instaliran fiksni broj jedinice Zavoda HMP Petnjica koji je noseći broj za besplatnu liniju Hitne pomoći 124.

petnjica

Hitnu pomoć u Petnjici moguće je dobiti pozivom na broj 124, a u slučaju da poziv prebaci na neku od jedinica iz susjednih opština – jedinicu ZHMP Petnjica možete dobiti direktnim pozivom na 051/246-009.

 

Hitna medicinska pomoć (HMP) podrazumijeva hitno medicinsko zbrinjavanje osoba kojima je zbog bolesti, stradanja ili povrede neposredno ugrožen život, pojedini organ ili dijelovi tijela – odnosno kod kojih bi u kratkom vremenu moglo doći do životne ugroženosti – a u cilju maksimalnog skraćenja vremena od nastanka hitnog stanja do početka liječenja, odnosno do upućivanja na daljnje liječenje.

zavod

Analiza rada službi hitne medicinske pomoći pokazala je da je odnos između hitnih medicinskih slučajeva i onih koji to nisu 20%:80% u korist slučajeva koji nisu hitni, a što je rezultat uvreženog mišljenja da hitna medicinska služba radi sve - od pregleda grla, ispiranja ušiju i kontrole krvnog pritiska do sklanjanja beskućnika i alkoholičara sa ulice itd… Zbrinjavanjem stanja koja nisu hitna oduzima se mogućnost timu hitne medicinske pomoći da izađe na neophodnu intervenciju, te se time umanjuje šansa za izlječenje i preživljavanje onih kojima je pomoć u tom trenutku nužna.

Zato je veoma znati da treba da pozovete hitnu pomoć samo u stvarnim hitnim stanjima (stanja koja neposredno i direktno ugrožavaju život i zdravlje povrijeđene ili oboljele osobe).

Broj hitne medicinske službe 124.

Hitno pozvati ljekara ako se javi:

  • Iznenadna pojava jakog bola;
  • Oštar bol u grudima, ili u stomaku;
  • Uporan, jak bol iza grudne kosti, koji ne reaguje na ljekove i traje duže od 5 minuta (može da bude predznak srčanog infarkta);
  • Bol koji se širi prema lijevoj ruci, praćen otežanim disanjem, preznojavanjem, mukom, gađenjem i povraćanjem. Sažvakati jedan aspirin, postaviti se u polusjedeći položaj, odmah pozvati ljekara;
  • Kod mladih osoba prilikom uočavanja bola u grudima, naročito ako se čuje otežano disanje (čujno na daljinu - krkljanje), misliti na plućni edem - bolest koja ugrožava život bolesnika. Umiriti bolesnika, postaviti ga u udoban sejdeći položaj, odmah pozvati ljekara;
  • Jaka glavobolja (najjača do sada) može biti simptom aneurizme (proširenja arterije u mozgu);
  • Sa jakim bolovima u trbuhu se odražava prsnuće trbušne arterije, upala slijepog creva itd;
  • Kod žena u fertilno doba - nesnošljiv bol u donjem trbuhu koja je povremeno praćena i vaginalnim krvarenjem van menstrualnog ciklusa ukazuje na pobačaj ili na vanmateričnu trudnoću. Često bolesnice nisu ni svjesne da su trudne, i u ovom slučaju je neophodna hitna intervencija ljekara;
  • Trnjenje, opšta slabost, ograničena pokretljivost polovine tijela, lica, promjene u govoru, promjene u disanju, nejednake zjenice su simptomi moždanog udara. S obzirom da ovi simptomi nisu praćeni bolovima, često im se ne pridaje značaj. Znaci mogu privremeno i da se smanje. U pozadini je obično ugrušak krvi, koji je dospio u moždani krvotok i fizički onemogućava normalan protok krvi u mozgu. Iznad 65 godina moždani udar nije rijedak slučaj.

Povrijeđene u saobraćajnoj nezgodi vozilo hitne medicinske pomoći automatski unosi na urgentno odjeljenje bolnice. Ako je neko povrijeđen u kući, zvati ljekara u slučaju:

  • Povrede glave, gubitka svijesti (može doći do povrede krvnog suda u mozgu što daje simptome nakon nekoliko sati);
  • Ukoliko je došlo do jačeg krvarenja;
  • Ukoliko je povrijeđeni ekstremitet otečen, deformisan (ne može da stane na nogu, ne može da diže sa rukom) misli se na prelom, uganuće. Imobilisati i pozvati dežurnu službu hitne pomoći.

Ukoliko dolazi do pogoršanja stanja hroničnog bolesnika, npr:.

  • Astmatični napad, gušenje ne popušta na uobičajenu dozu ljekova, ne povećati dozu lijeka samoiniciativno, nego zvati ljekara;
  • Srčani bolesnici, dijabetičari, epileptičari moraju biti obučeni, znati do koje mjere mogu sami sebi pomoći i kada treba da pozovu stručnu pomoć;
  • Kod naglo pogoršanog stanja liječenih psihijatrijskih bolesnika (shizofreničari, depresivni bolesnici, manijako-depresivni bolesnici...) kada ugrožavaju svoje i tuđe zdravlje, postaju opasni za okolinu - zatražiti ljekarsku pomoć;
  • U slučaju sumnje ili potvrđene upotrebe narkotika;
  • Kod trovanja ili sumnje na trovanje (voditi računa da se otrov ne baci, da se povraćeni sadržaj ne otkloni do dolaska ljekara). Od ranog prepoznavanja otrova zavisi ishod liječenja. Nemojte se iznenaditi ako ljekar ponese sa bolesnikomdo bolnice i bočicu otrova na koju se sumnja;
  • Krizne situacije kada prijeti opasnost samoubistva - hitno pozvati ljekara.

Situacije kada ne treba oduzeti vrijeme dežurnog ljekara od bolesnika čije oboljenje zahtijeva hitnu intervenciju (može da čeka do sjutra)

  • U slučaju manje infekcije, nazeba ostanite u krevetu, skidajte povišenu tjelesnu temperaturu po potrebi. Izuzetak u slučaju gušenja, nemogućnost gutanja;
  • Kod manjih povreda pružiti samopomoć ili prvu pomoć. Izuzetak - jače krvarenje koje se ne zaustavlja ni posle pružanja prve pomoći. Ugrizi (psa, mačke, lisice...) zahtijevaju ljekarsku pomoć;
  • Bol poznatog porijekla (i ranije sam imao slične tegobe) kao što su bol u krstima, glavobolja, menstrualni bolovi itd;
  • Problemi varenja (neugodna opstipacija, proliv, povraćanje koji nisu praćeni visokom tjelesnom temperaturom) ne pripada dežurnom ljekaru hitne medicinske pomoći, sem ako nije praćena krvarenjem i naglom nadutošću trbuha. Nadoknadite tečnost, ostanite u krevetu a dan nakon se javite Vašem ljekaru;
  • Ako su vam nestali ljekovi - uvijek držite minimalnu rezervu ljekova, to se naročito odnosi na insulin i ljekove za srce;
  • Ukoliko želite odgovor na pitanje u vezi vašeg zdravstenog stanja, to tražite od vašeg ordinirajućeg ljekara. Ljekar hitne medicinske pomoći za to nema vremena, niti će da sudi o postavljenoj dijagnozi i o dosadašnjoj terapiji. Njegov zadatak je hitno zbrinjavanje bolesnika.

A na kraju svako treba sam da odluči hoće li pozvati dežurnu službu hitne medicinske pomoći ili ne. Odluka nije laka. Ukoliko ste u nedoumici - pozovite ljekara. Ukoliko je situacija teška, svaki sekund je važan. Ako ste nepotrebno pozvali ljekara - niste prvi kome se to desilo.

Nešto nije u redu? Ne osjećate se dobro, treba da se obratite ljekaru. Da li to činiti odmah? Svako sebe ili svoje članove porodice poznaje bolje od ljekara. Ako ste neodlučni, nemojte vagati već pozovite ljekara.

Pokušajte definisati vaše tegobe

  • Predlažemo da ocijenite bol (skala od jedan do deset);
  • Kada su počele tegobe?
  • Navedite ljekove koje uzimate;
  • Koje bolesti ste preležali?

Dežurni zdavstveni radnik hitne medicinske pomoći odreduje prioritete. Prednost ima bolesnik, koji je u najkritičnijem zdravstvenom stanju - procjenjuje se na osnovu Vaših odgovora. Najčešća pitanja su:

  • Na šta se žali?
  • Kad je počelo?
  • Da li je počelo naglo?
  • Koje ljekove uzima?
  • Godine starosti
  • Adresa stanovanja
  • Ime i prezime

Nikad ne činiti!

U želji da stignete do ljekara što prije kad vam je loše, nemojte sami sjesti u kola, ne vozite kada ste bolesni (nervozni, imate povišenu tjelesnu temperaturu, muku, gađenje, povraćanje). Usput vaše zdravstveno stanje može da se pogorša. Samim tim i rizik izazivanja saobraćajne nezgode je veći.

U cilju sprječavanja lažnih poziva traži se i ime onoga ko je zvao hitnu pomoć, kao i broj telefona sa koga je pozvao. Svi razgovori se snimaju.

Svake godine visoke temperature utiču na zdravlje mnogih ljudi, posebno starijih, djece, ljudi koji rade na otvorenom i hroničnih bolesnika. Vrućine mogu prouzrokovati iscrpljenost i toplotni udar, te mogu pogoršati postojeća stanja, poput kardiovaskularnih, respiratornih, bubrežnih ili mentalnih bolesti. Štetni učinci vrućina na zdravlje u velikoj se mjeri mogu spriječiti dobrom javnozdravstvenom praksom.

visoke tempjpg

Građanima preporučujemo da izbjegavaju boravak na suncu u najtoplijem dijelu dana (10-17 časova) a to se naročito odnosi na djecu, trudnice, starije osobe i hronične bolesnike.  Međutim, ukoliko morate da idete napolje, kako ne biste kolabirali sa sobom nosite nešto slano, nešto slatko i obavezno flašicu vode. Obucite laganu garderobu od prirodnih materijala, stavite naočare za sunce i šešir. 

Važan je unos dovoljne količine tečnosti, ali ne naglo. Preporučuje se lagana ishrana, naročito voće i povrće a alkohol i napitke s previše kofeina i šećera treba izbjegavati.

Takođe, izbjegavajte naporan fizički rad, ukoliko morate naporno da radite činite to u ranim jutarnjim časovima. Ne ostavljajte djecu ili životinje u parkiranom vozilu.

Preporučuje se redovno korišćenje krema sa zaštitnim faktorom od štetnog UV zračenja. Naročitu brigu valja posvetiti novorođenčadi i maloj djeci. Za njih treba koristiti zaštitne kreme s najvećim faktorom.

Tuširajte se ili kupajte u mlakoj vodi. Starije osobe i bolesnike koji žive sami treba posjetiti barem jednom dnevno. Ako uzimaju ljekove, provjerite s doktorom koji ih liječi kakav uticaj ti ljekovi mogu imati na termoregulaciju i ravnotežu tečnosti u tijelu. Svi hronični bolesnici treba da redovno uzimaju svoju terapiju.

Pomoć treba tražiti ukoliko su prisutni vrtoglavica, malaksalost, povraćanje, tjeskoba ili izrazita žeđ i jaka glavobolja – tada bi trebalo bi da što prije odete u hladniji prostor i mjerite tjelesnu temperaturu.

Ukoliko imate bolne grčeve, najčešće u nogama, rukama ili stomaku, često nakon provedenog rada ili vježbe u vrlo vrućem vremenu - smirite se i legnite u rashlađenu prostoriju i pijte tečnost koja sadrži elektrolite , a u slučaju da grčevi ostanu prisutni duže od jednog sata - potrebna je medicinska pomoć. Savjetujte se sa ljekarom u slučaju drugih tegoba ili ako opisane tegobe duže traju.

 

Strana 1 od 5

Adresa

Menadžment Zavoda:

Vaka Đurovića bb

81000 Podgorica

Crna Gora

Kontakt

Menadžment Zavoda:

Telefon: +382 (0)20 226 081

Fax: +382 (0)20 226 082

e-mail: kontakt@zhmp.me

PIB: 02779773

© 2021 JZU Zavod za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore - Sva prava zdržana